U zadnjih nekoliko desetljeća raste spoznaja da ruralni razvoj može biti uspješan samo ukoliko je prisutna aktivna uloga lokalne zajednice. Pristupi LEADER/CLLD ugrađeni su u programe ruralnog razvoja država Europske unije te i formalno traže aktivno uključivanje lokalnih dionika u osmišljavanje razvoja ruralnih prostora.
Ruralni pokreti u Europi, iz kojih je proizašla ideja održavanja ruralnih parlamenata, inicijative su nevladinih organizacija koje predstavljaju organizirani pristup pružanju umrežavanja i jačanja kapaciteta. Formiranje ruralnih pokreta motivirano je brojnim problemima s kojima se suočavaju ruralne sredine – od smanjenja broja stanovnika, loše dostupnih javnih usluga do nerazvijene poljoprivrede i općenito slabijih gospodarskih aktivnosti u ruralnom prostoru.
Prvi hrvatski ruralni parlament bavio se jednim od najvećih problema s kojima se suočavaju ruralni prostori u Hrvatskoj i Europi: pitanjem kako zadržati mlade u ruralnim područjima. Organizatori nisu bili u iluziji da će ovakav događaj riješiti ovaj problem, ali zajednički zaključci uobličeni u Deklaraciju prvog hrvatskog ruralnog parlamenta mogli bi tome doprinijeti ukoliko budu ugrađeni u opće politike razvoja.
Tema Drugog hrvatskog ruralnog parlamenta, što će se u proljeće 2017. godine održati u Međimurju, je pitanje suradnja kao preduvjeta cjelovitog razvoja. Pod suradnjom se misli na suradnju dionika ruralne zajednice, suradnju s javnom upravom, s gospodarskim sektorom, interdisciplinarnu suradnju osobito sa istraživačkom i znanstvenom zajednicom te suradnju na prijenosu iskustava i učenje na primjerima dobre prakse.