Početna / Novosti / Fizikalno-kemijska i senzorska analiza vina odsad i u Osijeku

Fizikalno-kemijska i senzorska analiza vina odsad i u Osijeku

U pet slavonskih županija imamo 2.750 vinara i vinogradara s udjelom od 43% grožđa i 44% vina proizvedenog u Hrvatskoj. Upravo stoga, uz postojeće laboratorije u Zagrebu, Splitu, Poreču i Dubrovniku, prepoznali smo važnost otvaranja i u Osijeku, rekao je Krunoslav Dugalić, ravnatelj HAPIH-a

Laboratoriji za fizikalno-kemijske i senzorske analize vina otvoreni su u prostorima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu u Osijeku, a u njima će se analizirati vina Slavonije i Hrvatskog podunavlja. Budući da se u ovom kraju proizvede više od 40 posto od ukupne količine u Hrvatskoj, dobiva se dojam da je ovim otvaranjem stavljena prava stvar na pravo mjesto.

Točnije, kako je naveo doc.dr.sc. Krunoslav Dugalić, ravnatelj HAPIH-a, u pet slavonskih županija imamo 2.750 proizvođača, s više od šest tisuća hektara vinogradskih nasada te udjelom od 43 posto grožđa i 44 posto vina proizvedenog u zemlji.

“Upravo stoga, uz postojeće akreditirane laboratorije na području Zagreba, Splita, Poreča i Dubrovnika, prepoznali smo važnost otvaranja laboratorija u Osijeku“, naglasio je dodavši kako im je cilj pružiti pomoć u ovim teškim vremenima te unaprijediti cijeli vinogradarsko-vinarski sektor.

Vrijeme potrebno za puštanje vina u promet skraćeno na 15 dana

Istaknuo je i da u HAPIH-u žele biti što bolji servis poljoprivrednim proizvođačima, što potvrđuje i podatak da se vrijeme potrebno za puštanje vina u promet skratilo s gotovo 60 na 15 dana. Vrijednost ulaganja u laboratorije je između 300 i 400 tisuća kuna, a iskorišteni su i postojeći kapaciteti i oprema kojima je sada povećana efikasnost.

U HAPIH-u žele biti što bolji servis poljoprivrednim proizvođačima

Pomoćnik ministrice poljoprivrede Krunoslav Karalić istaknuo je kako je ovo nastavak kontinuiranoga rada Ministarstva u sektoru vina te još jedan pokazatelj skrbi za Slavoniju. Podsjetio je da je 2019. godine donesen novi Zakon o vinu kojim su ukinute sve naknade za njegovo stavljanje u promet.

“Značajno je pogođen i pandemijom koronavirusa pa smo izmijenili nacionalni program pomoći tom sektoru. Osigurali smo 57 milijuna kuna za dvije krizne mjere – destilaciju i skladištenje vina. Od spomenutog iznosa proizvođači iz pet slavonskih županija iskoristili su 22 milijuna kuna ili 47 posto“, otkrio je.

Visokoobrazovani stručnjaci i najviši standardi pri ocjenjivanju

O parametrima pri ocjenjivanju više je rekao Robert Brkić, voditelj Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo pri HAPIH-u.

Kada je riječ o fizikalno kemijskim analizama, tu je petnaestak parametara poput količine alkohola, kiseline, neprovrelog šećera, pepela… te kraća verzija za uzorke vina bez zaštićene oznake izvornosti. A pri senzorskom ocjenjivanju, ocjenjuju se izgled, boja, bistroća, miris i okus. Potom se svrstava u određenu kategoriju“, objasnio je napominjući kako će novi laboratoriji pojednostaviti i ubrzati postupke izdavanja rješenja.

Pri senzorskom ocjenjivanju, ocjenjuju se izgled, boja, bistroća, miris i okus

Voditeljica laboratorija, Ivana Alpeza naglasila je da se pri analizama koriste međunarodno prihvaćenim metodama, uz najveće europske standarde:

“Primjerice “100 bodova” te deskriptivna tzv. “da – ne” metoda koju smo preuzeli od Austrijanaca. Ocjenjivačke komisije sačinjene su od certificiranih profesionalnih degustatora, visokoobrazovanih stručnjaka iz područja vinogradarstva i vinarstva, s pet godina radnog iskustva u struci.

Spremni za tržišnu utakmicu vinima visoke kvalitete

Da će slavonskim vinarima ovi laboratoriji mnogo pomoći u tržišnoj utakmici potvrdio je i Josip Pavić, predsjednik udruge Graševina Croatica napominjući da je vinarstvo katalizator marljivog rada na selu.

Svakom je društvu od interesa da se taj katalizator zadrži. Hrvatsko vinarstvo nema baš veliku šansu u tržišnoj utakmici vina niskih cijena i niske kvalitete, nego je naša šansa u proizvodnji onih visoke kvalitete”, naveo je Pavić dodajući da zato mora postojati ovakav laboratorij koji će konstantno kontrolirati proizvodnju i davati impulse za daljnji razvoj naše tehnologije. “Bez njega nemamo puno šanse u globalnoj tržišnoj utakmici”, zaključio je.

S tim se složio i vinar Vlado Krauthaker koji drži da će se tržište brzo oporaviti, potrebno je samo da se ljudi opuste. “Vino je proizvod koji se ne upotrebljava ako se ljudi ne opuste, a vezani smo i uz turizam. Nadam se da ćemo svi izdržati ovu financijsku utakmicu koja je trenutačno vrlo teška.


Fotoprilog

Izvor: agroklub.com

Check Also

U e-savjetovanju Pravilnik o provedbi programa potpore uzgajivačima ovaca i koza vrijedan 7,5 milijuna kuna

Ministarstvo poljoprivrede je u ponedjeljak, 18. listopada 2021. godine, uputilo u postupak elektronskog savjetovanja s …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *