Jedan od najvažnijih faktora za rast biljaka je dostupnost makronutrijenata i mikronutrijenata, a ta dva faktora direktno su povezana s pH vrijednošću.

Dobro je poznato da kiselost zemljišta utječe na prirast biljaka, prinos i uopće na uspješan uzgoj i produktivnost biljne proizvodnje. Reakcija zemljišta (pH vrijednost) javlja se kao edafski faktor i ukazuje na stupanj zasićenosti bazama adsorptivnog kompleksa i zemljišne otopine. Ako u zemljišnoj otopini prevladavaju H+ ioni, tada je zemljište kiselo, a ako u njemu prevladavaju OH- ioni, onda je ono alkalno. Kada se dogodi da u zemljišnoj otopini podjednako ima H+ i OH- iona, tada je zemljište neutralne reakcije. Kiselost zemljišta ometa uspješan razvoj biljaka jer ona direktno utječe na dostupnost hranjivih elemenata koji se nalaze u njemu.

pH vrijednost zemljišta ovisi o mnoštvu faktora

 

Mjerenje pH vrijednosti može pomoći uzgajivačima biljaka (profesionalcima i amaterima) da bolje razumiju dostupnost nutrijenata, rastrestitost zemljišta, kao i vrste biljaka koje se mogu uzgajati. pH vrijednost zemljišta zavisi od mnoštva faktora. Za alkalna zemljišta karakteristično je da akumuliraju otopine soli i karbonate i često se nalaze u područjima bogatim vapnenim stijenama. Kisela zemljišta karakterizira prisustvo slobodnih iona vodika (H) i aluminija(Al) koji nastaju zbog kiselih kiša, dodatka gnojiva i razlaganja organske tvari, objašnjava stručnjakinja Valentina Aleksić.

 

Kiselost utječe na dostupnost nutrijenata biljkama

 

Kako objašnjava, jedan od najvažnijih faktora za rast biljaka je dostupnost makronutrijenata i mikronutrijenata, a ta dva faktora direktno su povezana s pH vrijednošću. Kod zemljišta i otopine za gnojidbu, pH će odrediti topivost nutrijenata, kao i njihovu pristupačnost ili nepristupačnost. Biljke mogu usvajati hranjive elemente iz zemljišta samo u okviru odgovarajućeg raspona pH vrijednosti, pa se može dogoditi da nekog elementa u zemljištu ima dovoljno, ali da zbog pH vrijednosti nije dostupan biljkama.

 

Jako kisela zemljišta mogu biti i toksična

 

Zemljišta koja imaju pH između 4.0 i 5.0, smatraju se jako kiselim. Topivost minerala poput aluminijaželjeza imangana se  u njema povećava i oni mogu postati toksični za biljke. Slaba plodnost kiselih zemljišta također je uzrokovana i nedostatkom ili smanjenom dostupnošću kalcija (Ca), magnezija (Mg), fosfora (P) i nekih mikroelemenata u adsorptivnom kompleksu zemljišta. Kiselost ne odgovara ni radu bakterija, pa u zemljištu prevladavaju gljivice i u njemu se nagomilavaju fulvokiseline koje potiču proces razaranja kompleksa apsorpcije i vrlo štetno utječu na plodnost zemljišta.

 

Ni pretjerana alkalnost nije dobra

 

S druge strane, ni jača alkalnost nije pozitivna jer blokira veći broj mikroelemata, ubrzava mineralizaciju organske tvari i favorizira pojavu nekih biljnih bolesti. Poznato je da vapno utječe i na strukturu (mrvičavost) zemljišta. On teška glinovita zemljišta, zbijena i nepogodna za obradu, prevodi u lakša rastresitija. Vapno ima sposobnost zgrušavanja i zbog toga je u stanju povezati sitne zemljišne čestice (glinu) praveći od njih krupnije mrvice i čestice. Na taj način nastaje mrvičasta struktura poželjna za svaki tip zemljišta jer je u njima povoljan vodo-zračni i toplotni režim.

 

U jako baznim zemljištima se nutrijenti teško otapaju

 

Zemljišta s pH vrijednošću višom od 8.0 ili 9.0 smatraju se jako baznim. U takvim zemljištima nutrijenti nisu topivi niti dostupni biljkama. Iako optimalan pH za unos nutrijenata ovisi od vrste biljke koja se uzgaja, većina raste na zemljištu koje je blago kiselo. Važno je napomenuti da postoje i optimalne pH vrijednosti za razmnožavanje korisnih bakterija u zemljištu, kao što su bakterije koje pretvaraju atmosferski dušik (N2) u spojeve dušika koje biljke mogu koristiti (NH4+). Ti fiksatori dušika se razmnožavaju blizu korijena mahunarki kada je pH u opsegu između 6.0 i 8.0.

 

Analizom i monitoringom do optimalne gnojidbe

Kada je riječ o značaju monitoringa i mjerenja pH vrijednosti zemljišta, uzorke treba redovno analizirati da bi se odredile potrebne agromeliorativne mjere, obavila efikasna kalcifikacija i utvrdilo koliko je materijala potrebno za kalcifikaciju. Primjenom postupka svakako valja uzeti u obzir neutralizirajuću vrijednost materijala za kalcifikaciju i obavljati je češće s manjim količinama. Upotrebom prekomjerne količine materijala za kalcifikaciju smanjujemo preuzimanje većine hranjiva iz zemljišta i potičemo nepovoljne efekte na intenzitet rasta biljaka kroz duži vremenski period.

 

Kako utvrditi pH vrijednost zemljišta?

 

Mjerenje i utvrđivanje pH vrijednosti zemljišta osim standarnog laboratorijskog načina, moguće je utvrditi direktno u polju pomoću pH-metra ili multiparametarskih prijenosnih mjerača kojima se određuju trenutne vrijednosti pH/EC-elektroprovodljivosti otopine /TDS- sadržaja ukupno topivih soli u zemljištu.

Izvor:www.agroklub.com